Ginekologa treba posetiti prvi put do 21. godine, a u slučaju već aktivnog seksualnog života i ranije. Ukoliko se ne jave određene tegobe ili problemi, dovoljno je obaviti dva rutinska ginekološka pregleda godišnje.
PAPA test može otkriti prisutnost abnormalnih ćelija koje mogu postati kancerogene ili ukazati na prisutnost raka. PAPA testom se prikupljaju ćelije na području materice, stavljaju na staklenu podlogu i šalju na dalje ispitivanje. Papanikolau kvalifikacija ima pet grupa, a to su: I i II grupa kojom su obuhvaćene normalne ćelije, III grupa su abnormalne ćelije, IV grupa su maligne ćelije u manjem broju, dok V grupa predstavlja brojne maligne ćelije.
Danas se smatra da je većina žena imala kontakt sa HPV virusom, ali svega će 3% do 10% njih zadržati virus. Ostale će uspeti da razviju antitela i tako eliminisati virus u roku od pola do 2 godine. Najveći broj zaraženih osoba jesu devojke od 20 do 25 godina. Ukoliko virus opstane duže godina uz pomoć ostalih pomagača, može dovesti do razvoja raka grlića materice. To se najčešće dešava kada se osoba zarazi visokoonkogenim tipom virusa, tj. onim koji je najopasniji za razvoj raka. Poznato je oko 120 tipova, od toga je 40 prenosivo seksualnim putem, neki od njih izazivaju kondilome, a neki karcinome. Ukoliko rezultat Papa testa nije dobar, potrebno je istražiti ima li HPV infekcije i koje je vrste.
Kada legnete na ginekološki sto, ginekolog će pogledati spoljašni otvor vagine, male i velike usne, klitoris, kako bi istražio da li postoji crvenilo, iritacija, sekret, ciste, ili neka druga neobična promena. Zatim će uzeti spekulum, metalni sterilan instrument, u obliku pačijeg kljuna koji može da se otvara, pažljivo ga uvesti u vaginu. Ovaj postupak nije bolan, eventualno može biti malo neprijatan. Spekulum služi da se njim odmaknu zidovi vagine jedan od drugoga, što omogućuje ginekologu da vidi unutrašnjost vagine i grlić materice i da uzme različte uzorke za testove. U ovom momentu se obično uzimaju brisevi (tankim štapićem sa vatom na vrhu) kako bi se uradili određeni testovi. Nakon toga, ginekolog vrši manuelni ginekološki pregled – kažiprstom i srednjim prstom ulazi u vaginu, dok drugom rukom istovremeno izvan pritiska donji trbušni zid. Na taj način se između ruku ginekologa opipavaju materica i jajnici, a ujedno proverava da li je neki od tih dodira i pritisaka,
Kolposkopija vremenski traje malo duže od običnog ginekološkog pregleda, ali je takođe potpuno bezbolna, stoga nema mesta za strah. Radi se na ginekološkom stolu, u istom položaju kao i za ginekološki pregled. Pre pregleda specijalnim mikroskopom, ginekolog će uzeti bris za PAP test, koji smo već spominjali. Nakon toga, regija koja se pregleda premazuje se troprocentnim ili petoprocentnim rastvorom sirćetne kiseline, jer se na taj način vide sve patološke promene na sluzokoži. Sam pregled počinje pregledom kože genitoanalne regije, da bi se eventualno videli znaci najčešće HPV infekcije. Potom se prelazi na sluzokožu velikih i malih usana i vagine. Sastavni deo kolposkopije je i Šilerova jodna proba, koja se sastoji u premazivanju površine Lugolovim rastvorom pomoću dugačkog štapića. Jodom iz rastvora se zdravi epitel boji u tamniju boju, dok patološki promenjen epitel ostaje svetle boje. Kolposkopija traje od 15-20 minuta i ne radi se pod anestezijom, osim u slučaju da je potrebno uzeti tkivo za biopsiju – tada se može dati kratkotrajna lokalna anestezija.
Krvarenje nakon odnosa nekada je prvi znak predmalignih promena na grliću. Često se radi i o seksualno prenosivim infekcijama, pre svega hlamidiji. Beličast sekret nije za veliku brigu, a tamna boja mokraće moguća je ukoliko niste pili dovoljno vode.
Redovni pregledi kod ginekologa, uzimanje terapije i opreznost pri upražnjavanju seksualnih odnosa su najveći saveznici u borbi protiv raka grlića materice.
Pored ginekološkog i 4D/3D/2D ultrazvučnog pregleda,već u toku prve kontrole neophodno je izmeriti telesnu težinu i krvni pritisak, kao i meriti ga pri svakoj sledećoj mesečnoj kontroli. Posle osmog meseca trudnoće neophodno je jedanput nedeljno meriti krvni pritisak.Visoke vrednosti krvnog pritiska zahtevaju lečenje,jer mogu ugroziti i majku i plod. Svaka žena bi pre trudnoće trebalo da uradi PAP test ukoliko nije urađen u poslednjih godinu dana da bi se na vreme uočile eventualne patološke promene na ćelijama grlića. Ukoliko se otkriju patološke promene na ćelijama grlića,a došlo je do trudnoće, neophodni su češći kolposkopski pregledi i pregledi PAP testa, a lečenje se najčešće obavlja posle porođaja,ali u nekim slučajevima i u toku trudnoće.